GEOGRAFSKI POLOŽAJ "BOROVA" (pre "BATA") i BOROVO NASELJA
idi na početak/idi na 8. nastavak
Tačnog datuma postanka moga «Borova» (pre «Baťa») i Borova Naselja zapravo nema, ali se svi slažu da će 2011. godine imati 80. godina[1][i].
Od svoga postanka Borovo Naselje i njegova tvornica «Baťa» (posle «Borovo») ili obratno đavo će ga znati, leži na desnoj obali Dunava 1337 km od ušća, na ~ 89.00 metara nadmorske visine. Kod ekstremno niskog vodostaja 8-10 metara nad Dunavom, a svaki dan oko 6,00 metara.
Na slici gore, pogled na "Borovo" i Borovo Naselje. Vide se Preko, Dunav, "Borovo" i Naselje (1989.god)."Borovo" i Naselje su skroz do silosa. Iza silosa uz ono drvo je porušena "češka agencija" (2006.god)
Definitivno smo na Balkanu, jer smo se u ovih osamdeset godina nalazili u: Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevini Jugoslaviji, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, Republici Srpskoj Krajini i danas u Republici Hrvatskoj[2]. Kako nam obećavaju, uskoro ćemo biti u Evropskoj Uniji[3], ma gde god to bilo!
Istočna granica
Borovo Naselje se na istoku graniči sa Dunavom i Prekom. Preko je leva obala Dunava. Preko je i Kirtoš ada i Dunavac.
Kada su se tvornica «Baťa» i Borovo (posle «Borovo» i Borovo Naselje) nalazili u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Preko je bilo Mađarska. Danas kada smo u samostalnoj, suverenoj, Neovisnoj Državi Hrvatskoj, Preko je Republika Srbija. Jedno vreme Srbija je bila Republika Jugoslavija, zatim Srbija i Crna Gora, pa se može tvrditi da smo graničili i sa Jugoslavijom i sa Crnom Gorom. U vremenima kada je Preko bilo naše tamo se išlo u drva, išlo se pecati, a ljeti bogami i kupati. Posebni ljudi, među nama, su bili oni koji su išli Preko preplivavši Dunav. Ili oni, koji su Preko išli peške kada se zimi Dunav smrzao.
Povratak iz Preka posle kupanja (ljeto 1953. god) i prelazak smrznutog Dunava peške (zima 1966. god)
Granica na jugu
Na jugu se "Borovo" (pre «Baťa») i Borovo Naselje graničilo sa Češkom i Hungarijom. Češku je predstavljala Slovačka plovidbena agencija, a Hungariju, kudeljara istoimene firme iz Vrbasa.
Kudeljara "Hungarija" u Vrbasu (početak XX. vijeka) u vreme podizanja kudeljare u Vukovaru i Vukovarska kudeljara u sastavu "Borova" (oko 1970. god)
Danas nema Češke agencije, a između nas i nje ugurali su se silosi za žito VuPIK-a ili Agrokora, i 'ko zna čiji li su to dvori. «Hungarija» je 1945. postala narodna kudeljara, a 1958. pripojena je «Borovu». Skladište "češke agencije" je davno porušeno, a zgrada uprave je teško stradala 1991.
Vila i skladište "češke agencije" u kojoj je počela proizvodnja i obuka radnika "Baťe" 1931. godine (foto pre 1930.god). Brano Crlenjak u knjizi "Razvitak Vukovarskih ulica", (drugo nadopunjeno izdanje-gradski Muzej Vukovar 2005.god) na str.105 autorstvo pripisuje Emilu Gőlisu diplomiranom Vukovarskom graditelju.
Zapadna granica
Na zapadu smo graničili sa Željezničkom stanicom. Ona je predstavljala granični prelaz kroz koji su mnogi ušli u Borovo Naselje i tu nažalost ostali. Jedan «stari» Borovčanin je u vezi s'time kazao: «Sami smo krivi što nismo bili na stanici kada su silazili s voza». Za prevozno sredstvo zvano voz, u Borovo Naselju se koristio i izraz vlak. I svi su znali šta je to.
Željeznička stanica Borovo (nakon skidanja table Vukovar - Predgrađe) i voz ili vlak zvani "ćiro" uz ogradu tvornice na liniji Vukovar-Borovo (slika oko 1950. god.)
Granica na sjeveru
Na sjeveru je Borovo Naselje graničilo sa Austrijom, tačnije sa Gracom i Bečom. Avioni «Aeroputa» Beograd, redovno su sletali na Borovski aerodrom na svom putu iz Beograda prema Evropi.
Reklamni plakati iz 1935. i 1936. godine i ulazak putnika za Graz i Beč (1936.god)
U svojoj davnoj prošlosti, Borovo Naselje je bilo deo sela Borovo ili je bilo obratno. O tome se tragovi mogu naći na starim katastarskim kartama. Na njima se vidi da je Borovo Naselje sagrađeno u ataru sela Borovo, pa sa selom nije moglo ni graničiti. Do danas! Kada je "Borovo" i Borovo Naselje samostalna K.O. i deo grada Vukovara, ma šta god 'ko o tome mislio.
Sa Vukovarom smo graničili! Na svakoj autobusnoj stanici gradskog autobusa. U davnoj prošlosti, gradski autobus je bio «Batin». Kasnije «Borovski», pa još kasnije «Prevozov» i još kasnije «Čazmatransov». Nekada je granični prelaz bio u samoj Tvornici ili na autobusnoj stanici pred kapijom. Posle je glavni cestovni granični prelaz bio u centru naselja kod "Radničkog (pre Društvenog) doma", sa nekoliko malograničnih prelaza.
Željeznički prelaz sa Vukovarom je bio na Maloj stanici kod «Baťe» (kasnije «Borova»). Zračnog graničnog prelaza sa Vukovarom nismo imali, a rječni nismo koristili.
Željeznički prelaz sa Vukovarom je bio na Maloj stanici kod «Baťe» (kasnije «Borova»). Zračnog graničnog prelaza sa Vukovarom nismo imali, a rječni nismo koristili.
"Batin" autobus 1935. godine u krugu tvornice kod ulazne kapije 
Autobusna stanica kod "Radničkog doma" 1957.godine.
Na ovoj nejasnoj fotografiji je sve. Posve desno, gore, se vide Vila i skladište "češke agencije". Ispod njega, dole desno, je mala Željeznička stanica (sagradila ju je firma "Baťa" za dolazak radnika iz Vukovara). Porušena na prelazu 1960/1970 godina nakon ukidanja saobraćaja na pruzi Vukovar-Šid i putničkog saobraćaja Borovo-Vukovar 1968. god. U prvom planu, levo, tada nova zgrada obućare "Baťa" d.d. Borovo sagrađena decembra 1934. Na kapiji je autobus.(foto oko 1935/36.)
Napomena: Uz ovaj tekst i priložene fotografije koristiti i sliku Google-Earth uz tekst o imenu Borova
[1] Čitava priča oko broja godina se usložava, ako se za datum nastanka firme uzme kraj dvadesetih godina XX. stoljeća, prema nekima je to 15. XII 1920. Tada je firma “T. & A Baťa” Zlin počela djelatnost u bivšoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija) registrovanjem Sestrinskog dioničarskog društva u formi trgovačkog društva “Baťa” kože i cipele d.d. Zagreb-Zemun. Na skupštini dioničara, verovatno 04.XII 1930. doneta je odluka o gradnji Tvornice za proizvodnju cipela i drugih proizvoda. Tvornica je počela prvu proizvodnju 07.VI 1931. u skladištima tzv. Češke agencije na obali Dunava. Gradnja prvih tvorničkih objekata je počela u osmom mjesecu 1931. godine.
[2] Sve nabrojane države su trajale mnogo, mnogo kraće nego moje "Borovo" (pre "Baťa") i Borovo Naselje, a nama nema ni punih osamdeset…
[3] Trajanje EU (Evropske Unije) je neizvesno. Nije isključeno da prestane postojati čak i prije no što nas prime. A jednog dana, ako nas i prime, znamo mi ...
[i] Izvor: Dr. Kemal Hrelja i Martin Kaminski:”Borovo” Jugoslavenski kombinat gume i obuće, Slavonski Brod 1971.
